Bibloogle^{alfa verzija 0.9}

Dvije su temeljne okosnice nastanka Biblooglea: ideja nastala u stalnim razgovorima i razmišljanjima nekoliko pojedinaca te kritična masa sposobnih pojedinaca za ostvarenje te ideje.
Dvojica su sadašnjih urednika svoje stavove i gledišta na znanost i znanstvenu metodologiju imala priliku brusiti u međusobnim žestokim diskusijama, koje su trajale čitavo vrijeme njihova zajedničkog studiranja, a napose posljednje dvije kada su to pokušali pretočiti i u konkretne radove, od kojih su možda najznačajniji prikupljene bibliografije.
Daljnja su razmišljanja kretala u smjeru što veće unifikacije i sistematizacije ovakvih bibliografija te je logična posljedica bila korištenje suvremene informatičke tehnologije u tu svrhu sistematizacije, a ponajviše radi izuzetno olakšane mogućnosti pretraživanja željenog materijala, čime bi funkcionalnost i korisnost mogli gurati prema maksimumu. Tako je sa svime upoznat naš sadašnji administrator, koji je u toj ideji vidio velik izazov kojega se rado prihvatio i ponudio potpunu tehničku podršku.
Nametnula se i potreba lektora cjelokupnog tekstualnog djela, odnosno potreba jezičnog savjetovanja oko same bibliografije. Pokazalo se to punim uspjehom budući da je ona vršila i temeljite korekture pa je praktički već od početka bibliografija pomno (is)korigirana te su propusti svedeni na zanemarivu razinu.
Tako je stvorena suradnička jezgra.

Prvi korak je, naravno, bilo ukorporirati većinu naših već objavljenih bibliografija u Bibloogle i time stvoriti eksperimentalnu količinu građe.
U početku smo krenuli od lokalnih zbornika s Kvarnera, no vrlo brzo uočila se potreba tematskoga i geografskoga proširenja te smo "zakoračili" i u Istru. Bibliografija radova pojedinih publikacija sama po sebi ne znači mnogo ako nije pregledna i dostupna korisniku. U ovome slučaju, ta je dostupnost posebice bila važna, budući da je riječ o manje poznatim ili gotovo zaboravljenim publikacijama koje smo željeli prvenstveno dovesti pred što širu javnost. Zato se i nametnula ideja korištenja računalnih potencijala upravo u svrhu lakšeg dolaska do potrebnih informacija. Naime za razliku od tiskanih medija, koji su ograničeni priređivačevom pedantnošću kriterija slaganja, računalna tražilica omogućuje  korisniku pronalaženje točno onih pojmova koji su mu potrebni bez imalo dvoumljenja gdje bi se oni mogli kriti.
Pri uvrštavanju građe dovedeni smo pred mnoge nedoumice i probleme, mijenjajući često izvorne zamisli i nadopunjujući ih svježim idejama. Sve sadržajne (uredničke) zahtjeve i prohtjeve pokušao je naš administrator što elegantnije i funkcionalnije razriješiti te je vrlo skoro Bibloogle poprimio karakterističan oblik, koji dalje više nije značajnije mijenjan. Pritom je njegova glavna preokupacija bila učiniti Bibloogle što preglednijim i pristupačnijim korisnicima te shodno tomu i što funkcionalnijim.

Bibblogle je nastao zbog želje za objedinjavanjem na jednom mjestu što većeg broja publikacija društveno-humanističkoga karaktera počevši od onih s lokalnog područja. Većina je njih slabije dostupna i nerijetko je pojedine brojeve moguće dobiti tek u izoliranim knjižnicama, a može se sa sigurnošću reći i da pojedine nisu poznate šire od područja njihova tiskanja i objavljivanja. Iako vrsnoća građe popisanih publikacija varira od priloga koji su rezultat tek lokal-patriotizma pa do onih u kojima je moguće pronaći zaista vrijedne znanstvene radove, one mogu biti značajno vrelo istraživačima različite stručno-znanstvene orijentacije.
Naglasak je najviše stavljen na mogućnost pretraživanja. Bibloogle omogućuje pretraživanje na nekoliko načina: (a) uvidom u objavljene priloge za svaki zbornik/časopis i broj pojedinačno te (b) utipkavanjem željenoga pojma.
Ostavili smo i mogućnost popisivanja nekih bitn(ji)ih bibliografija izašlih u obliku monografija, čime bi se Bibloogle dodatno tematski zaokružio. Upravo jedna tako zaokružena cjelina, koja će se dinamički nadograđivati novom građom, upotpunjena tražilicom, trebala bi omogućiti jezgru za sustavno obrađivanje i valoriziranje same te građe.

Već su neke želje naznačene, ali njihova je provedba poprilično zahtjevna. Naime ovako koncipiran projekt kakav je naznačen zahtijeva mnogo širi suradnički stručno-znanstveni kadar koji će ga usavršavati i nadograđivati. Osobito je važno uspostaviti sustav redovita osvježavanja informacija, budući da je najčešće riječ o publikacijama koje i dalje izlaze. Svako proširenje sadržaja, poput primjerice stavljanja novosti o raznim važnim aktivnostima iz domene društveno-humanističkih znanosti (skupovi, nove sinteze, predstavljanja publikacija itd.) zahtijevaju ne samo snažnu volju uredništva, već i razgranatu mrežu "dopisništva" iz različitih akademskih i drugih izvora.
Sve u svemu, brojni su ciljevi postavljeni, mnoge mogućnosti ostvarene, većina dosadašnjih planova izvršena. Biblogle otvara toliko perpektiva da je svaki novi dan rada na njemu obogaćen posve novim otkrićima tih mogućnosti.